Inflacija u EU 2024.: što podaci stvarno govore o kupovnoj moći

Eurostat je u rujnu 2024. objavio revidirane podatke o inflaciji za treći kvartal, a razlika između preliminarnih i konačnih brojki nije bila zanemariva: ukupna inflacija u EU iznosila je 2,7% godišnje, no kada se isključe energija i hrana, takozvana jezgrena inflacija ostala je na 3,4%. Zašto je to važno za vas kao štediša ili ulagača? Jer vaša banka vjerojatno nudi depozite po stopama ispod jezgrene inflacije, što znači da u realnom smislu gubite kupovnu moć čak i kada „štedite”. Obveznice vezane uz inflaciju, poput europskih TIPS ekvivalenata (inflation-linked bonds), u takvim uvjetima postaju zanimljive — no i one imaju ograničenja koja često ostaju nespomenuta. Hrvatska inflacija u istom periodu iznosila je 3,1%, nešto iznad prosjeka EU, djelomično zbog strukturnih karakteristika domaćeg tržišta hrane i usluga. Za prosječnog radnika u Rijeci ili Splitu to znači da je realni rast plaće u prvom polugodištu 2024., unatoč nominalnom povećanju od 6,2%, u praksi iznosio tek oko 3,1% — dovoljno da se osjeti poboljšanje, ali ne i dovoljno da se nadoknadi dvogodišnji inflacijski udar iz 2022. i 2023. Ključni podatak koji najčešće nedostaje u medijskim izvještajima: deflator privatne potrošnje, koji HNB koristi u internim projekcijama, sugerira nešto sporiji pad inflacije u 2025. od konsenzusnih prognoza. Investitori koji to uzmu u obzir pri odabiru obvezničkih dospijeća mogu donijeti bolje informiranu odluku.